Nakon što je nekoliko puta objavljena vest o mogućem zatvaranju, kultna novosadska knjižara Most krajem februara će staviti i formalno tačku na istoriju dugu tri decenije, potvrdili su vlasnici.

Pasaž u Zmaj Jovinoj 22 uskoro ostaje bez jednog od svojih simbola – knjižare Most, prenosi Radio televizija Vojvodine. Da li je u pitanju poraz kulture dobrih vrednosti ili su se potrebe publike opravdano promenile savremenim načinom života, tek će se pričati. Jedno je sigurno, Most je trajao zbog svog kvaliteta, što je nesumnjivo retkost.
“Za mene lično će ovo biti jedno veliko olakšanje, s obzirom na to da vođenje knjižare već dugo predstavlja veliki teret i finansijske gubitke, tako da je to glavni razlog”, kaže Korana Borović, vlasnica knjižare Most.
Pre deset godina, kada se knjižara našla u teškoj situaciji, grad im je, kao vlasnik prostora, smanjio kiriju i tu se moglo naći sve što i u drugim knjižarama, međutim situacija je ponovo slična. Najveći problemi su star prostor koji zahteva ozbiljna ulaganja i poseta koja nije dovoljno velika za preuzimanje finansijskog rizika.
“Konkurencija je velika i jaka. Nalaze nam se bukvalno iznad glave dve velike knjižare sa izlozima, svojim izdanjima koja na neki način drže taj knjižarski monopol, iako zaista ne bih želela da za ovu situaciju okrivim nikoga do jednostavno jedne celokupne situacije koja je u zemlji”, dodaje Korana Borović.
Prepoznatljive stepenice knjižare Most simbol su jedinstvene promocije čitalačke kulture. Zatvaranje ovog mesta neće uticati samo na ljubitelje pisane reči i one koji pamte dugu istoriju, već i na identitet grada.

“Zatvaranje knjižare Most ne treba posmatrati kao izolovan slučaj. Ovakvi primeri se dešavaju i u drugim evropskim gradovima. Prosto navike potrošača su se promenile. Trend zatvaranja mesta kao što je knjižara Most može da se spreči kao što smo videli na drugim primerima – većom aktivacijom lokalne zajednice na prvom mestu, a sa druge strane podrškom gradskih institucija, gde bi grad trebao da da podršku mestima koja imaju sentimentalnu vrednost za građane”, kaže Aleksandar Dražić, sociolog.
Ta sentimentalna vrednost ogleda se u mnogo toga. Od table ispisane imenima knjiga koje su ljudima promenile život, uvek prisutnim mačkama, do sećanja na dolaske Duška Trifunovića, a kasnije pesničkih večeri u njegovu čast. Tu su se evocirale uspomene na ono najlepše lice Novog Sada.