Na nedavno završenom Sajmu knjiga u Beogradu počasni gost bila je Rumunija. Tom prilikom domaćoj publici predstavili su se savremeni autori rumunske književnosti, među kojima je i Tatjana Cibuleak, čiji je roman Staklena bašta neposredno pred Sajam knjiga objavila Izdavačka kuća Heliks.

Knjigu Staklena bašta je sa rumunskog prevela Ileana Ursu Nenadić, a roman je objavljen kao deo projekta Književni razgovori sa budućnošću koji se realizuje u okviru programa Kreativna Evropa.
Glavna junakinja romana Staklena bašta rumunske autorke Tatjane Cibuleak prvih sedam godina života provodi u internatu za napuštenu decu, a onda je usvaja žena neobičnog zanimanja.
Ona nije siroče, ali je napušteno dete. Roditelje nikad nije videla. Tamara Pavlovna bavi se skupljanjem i prodajom staklenih boca, i u posao odmah uvodi svoju mladu štićenicu. U svetu koji nestaje, u metežu perestrojke, moldavska devojčica raste u svom mikrokosmosu, još tamnijem od pretećeg kosmosa novog svetskog poretka.
Protagonistkinja romana Staklena bašta ima svoje Ja, iako nema ime. Od početka do kraja čitanja nećemo saznati kako se zove, ali njena anonimnost nije plod ni sramežljivosti ni prikrivene nadmenosti. U njenom svetonazoru nema mržnje, iako nije okružena ljubavlju. S jednakom neozbiljnošću i jednakom zabrinutošću ona osmatra pojave i u svom neposrednom okruženju, ali i u širem društvenom, pa i globalnom kontekstu. Kao mlada i jetka svedokinja unutrašnjeg raspada jednog pustošnog socijalnog ambijenta, ona svoju oporost ume da prenese i na viši nivo, koji je, opet, i politički, ali i ljudski, svakodnevni: „Jer šta, zapravo, znači glasnost? Kada psuješ u trolejbusu. Kada prijaviš policiji komšiju koji prodaje alkohol.“
Devojčica i devojka koja konstatuje da se „suviše ženskih stvari dešavalo oko mene“, podneće dve krupne žrtve: neuzvraćenu ljubav intrigantnog profesora Radua, znatno starijeg od nje, i misteriozno „silovanje pod brezom“, tešku ranu koju će ona sa sobom poneti naoko lako, kao jednu od bezbrojnih ogrebotina iz vremena preranog sazrevanja, ne razrađujući najbolniju temu, ostavljajući čitaocima da, u meandrima njene pripovesti, traže sopstvene rukavce i režiraju najdramatičnije i najtragičnije epizode.

Tatjana Cibuleak bila je gošća ovogodišnjeg Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu. U razgovoru za RTS ona je rekla da glavni lik romana nije izmišljen i da je sudbina njene junakinje metafora sudbine Moldavije.
„U čoveku surovost raste brže od noktiju, od kose, od zuba“, primećuje mlada junakinja romana Staklena bašta, drugog romanesknog ostvarenja rumunsko-moldavske književnice Tatjane Cibuleak.
Tatjana Cibuleak (1978) rođena je u Kišinjevu, u Republici Moldaviji. Diplomirala je na Fakultetu za žurnalistiku i nauku komunikacije USM. Široj publici postala je poznata 1995. kao autor kolumne „Istinite priče“ u dnevnom listu Fluks. Od 1999. godine bila je zaposlena na TV Kišinjev kao reporter, urednik, izdavač i voditelj. Sada živi u Parizu gde radi u audiovizuelnoj oblasti. Prvu knjigu, Moderne priče, objavila je 2014. Druga knjiga, i Tatjanin prvi roman, Leto kad je mama imala zelene oči, izašao je 2017. Iste godine je dobila nagradu Saveza književnika Republike Moldavije. Godine 2018. dodeljena joj je nagrada časopisa Observator cultural, te nagrada Observator Lyceum. Roman je objavljen i u prevodu na francuski jezik. Grădina de sticlă (Staklena bašta) drugi je roman Tatjane Cibuleak, nagrađen Evropskom nagradom za književnost.
U saradnji sa Izdavačkom kućom Heliks poklanjamo vam dva primerka knjige Tatjane Cibuleak Staklena bašta. Knjigu možete dobiti ako nam u komentarima ispod ovog teksta, do četvrtka 10. novembra, ostavite odgovor na pitanje koju knjigu trenutno čitate. Dobitnike ćemo odrediti pomoću aplikacije Random 🙂

Alis Manro “Bekstvo”
“Historija prostitucije”, Fernando Henriques
Sinkler Luis “Glavna ulica”
“Izvestaj plemenu” Norman Makejg
” Covek po imenu Uve”, Fredrik Bakman.
Zdravka Evtimova ,,Perničke priče”
BIBLIJA OTROVNE MASLINE od Barbare Kingsolver
“62/Model za sastavljanje”, Hulio Kortasar
Grobnica za Borisa Davidoviča – Danilo Kiš
“Velika usamljenost” – Kristin Hana
Evropsko proleće i Ribe nemaju noge.
Trenutno čitam Me’med crvena bandana i pahuljica 😊
“Ljubav je sihirbaz, babo” – Nura Bazdulj Hubijar
Ivan Josimov, “Vreme od voska”
Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj – Štefani Štal
„Obećanje“, Dejmon Galgut
“Zemlja ljudi” Antoan de- Sent Egziperi
Soba leptira , Lusinda Rajli