Promocija monografije ’’Sergej Paradžanov: Tri scenarija’’( UK Koraci, Kragujevac, 2022) autorke Ane Jakovljević Radunović docentice Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, održaće se u četvrtak, 11. aprila od 19 časova u UK Parobrod.

Ova monografija obuhvata analizu tri teksta Sergeja Paradžanova i predstavlja redak pokušaj izučavanja fenomena narativa Sergeja Paradžanova, sa stanovišta semiotskih kodova i mitologema prikazanih u njihovom odnosu sa tekstovima ruske klasične književnosti, pre svega Puškina i Ljermontova. Osim autorke, o ovoj studiji govoriće i Miroljub Stojanović, filmski kritičar, uz moderiranje Katarine Lazić, urednice književno-tribinskog programa u Parobrodu.
Tokom iste večeri, publika će pogledati kratke odlomke iz sledećih filmova: Boja nara, Legenda o Suramskoj tvrđavi i Kijevske freske.
Sergej Paradžanov pribegavao je rešenjima u svojim filmovima, koja su bila više slikarska nego filmska. Pažnju gledalaca usredsređivao je na predmete ili delove kompozicije, u nameri da se udubi u kadar,a nagoneći ih da tumače simbole, metafore i alegorije. Ljudi su u njegovim ostvarenjima postali senke pred svetom predmeta. U istoriju filmske umetnosti ušao je kao autor dva remek-dela: ”Senki zaboravljenih predaka”(1964) i ”Boje nara”(1969) i kao reformator filmskog jezika. Kao predvodnik sovjetske poetske škole 60-tih godina, stvorio je sopstveni filmski jezik, zasnivan na statičnosti kadra i odsustvu govora. Reči su kod njega zamenjene pantomimom.
Jedna od najvažnijih osobina njegovog rediteljskog stila jeste objedinjavanje različitih umetničkih tradicija: jermenske, gruzijske, ruske, ukrajinske i zapadnoevropske i sinteza različitih vrsta umetnosti. Književni scenariji Sergeja Paradžanova zahtevaju posebno pažljivo i udubljeno čitanje, jer se tek tako mogu razumeti karakteristike stvaranja njegovog jedinstvenog vizuelnog jezika.
”Knjiga dr Ane Jakovljević Radunović je studija o tajni stvaralaštva Sergeja Paradžanova, koje ovde nije predstavljeno u kompletnom obimu, ali jeste predstavljeno u svojoj suštini. Knjiga je multidisciplinarna, tiče se književnosti, filmske i likovne umetnosti, kao i opšte kulturologije, pa može biti preporučena onima, koji se bave ovim disciplinama…” iz recenzije Enise Uspenski, profesorke Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Sergej Paradžanov preživeo je tri boravka u zatvoru. Jermenija, Gruzija, Ukrajina i Rusija smatraju ga svojim umetnikom. Među poštovaocima njegovog stvaralaštva bili su Felini, Godar i Tarkovski. Njegova likovna ostvarenja, posebno kolaži, inspirišu umetnike širom sveta.
Studija Ane Jakovljević Radunović obiluje skicama i fotografijama ali i kolažima i ilustracijama iz Muzeja Sergeja Paradžanova u Jerevanu.