Predsajamski noviteti IK DERETA: Tabuki, Bolen, Harding

Proteklih sedmica IK Dereta objavila je nekoliko noviteta koji vas očekuju na Sajmu knjiga u Beogradu sledeće nedelje. Među novim knjigama našle su se Rekvijem A. Tabukija, knjiga Boginje u svakoj ženi jungovske psihoanalitičarke Dž. Š. Bolen i roman Satni mehanizam samoće čiji je autor Pol Harding, nagrađen Pulicerovom nagradom.

Harding

Antonio Tabuki: Rekvijem – Jedna halucinacija

Sastanak, slučajni susreti i misteriozni obilazak Lisabona čine ovaj dirljivi omaž Tabukijevom voljenom gradu i omiljenom pesniku Fernandu Pesoi.

U stanju između svesti i nesvesti, jave i sna, narator se u podne nađe u pustom i uzavrelom Lisabonu. On ima zakazan susret sa velikim pesnikom. Ubrzo shvata da je došlo do nesporazuma i da će se ova osoba, kao i svi duhovi, verovatno pojaviti tek u ponoć. U narednih dvanaest sati čekanja, dešavaju se mnoga misteriozna i inicijativna iskustva, susreti s neobičnim likovima: drogiranim mladićem, hromim prodavcem lozova, taksistom koji ne poznaje gradske ulice, čuvarom groblja, harmonikašem… Dok pokušava da razreši čvorove svog halucinantnog stanja, prošlost i sadašnjost se prepliću, a živi i mrtvi se sreću u istoj ravni neočekivanih doživljaja.

„Divna, očaravajuća počast portugalskom pesniku Fernandu Pesoi… Ova knjiga prikladnog podnaslova briljantno stvara priču koju će, poput ukusnog koktela, većina čitalaca završiti u jednom gutljaju.ˮ ― Librari žurnal

Ovaj bizarni rekvijem koji sa neobičnom radošću govori o smrti, snoliko je hodočašće, Alisa u zemlji čuda u kojoj je Zemlja čuda Lisabon. Ova razigrana minijatura, delom je nežna autobiografska fantazija, delom iskrena posveta Portugalu za koji je Tabuki bio duboko vezan, ali i čin posebne naklonosti poznatog pisca koji je želeo da napiše ovu knjigu baš na portugalskom.

Dobitnik italijanske Nagrade PEN 1991. Prevod sa portugalskog: Jovan Tatić

Džin Šinoda Bolen: Boginje u svakoj ženi

Svaka žena nosi boginju u sebi. U nekima živi hladna Atina, boginja mudrosti, u nekima senzualna i kreativna Afrodita, ili negujuća Demetra, boginja plodnosti i materinski arhetip. Što je žena kompleksnija, verovatnije je da je u njoj aktivno više boginja. Džin Šinoda Bolen, jungovska psihoanalitičarka, oživljava grčki panteon kao naše unutrašnje arhetipove i primenjuje snagu mita na naše živote. U ovoj knjizi ona predstavlja sedam arhetipskih boginja, ili tipova ličnosti, s kojima svaka žena može da se identifikuje.

Kroz arhetipove koji oblikuju žensko postojanje autorka promišlja o unutrašnjim obrascima koji se kod svake žene razlikuju, a razumevanje njihovog delovanja i njihova međusobna povezanost jesu ključ za samospoznaju i potragu za integritetom. U zavisnosti od toga koja je boginja dominantnija, odnosno koji je obrazac aktivniji, jedna žena može biti posvećenija karijeri, dok je druga ispunjenija kao supruga i majka – ono što jedne ispunjava, drugima nije od važnosti. Ovo delo uči žene šta da kultivišu, a šta da prevaziđu, kako da uz moć arhetipa boginje postanu istinske junakinje sopstvenih životnih priča.

Knjiga Boginje u svakoj ženi, svetski bestseler iz oblasti ženske psihologije, jednako je relevantna i danas kao pre četrdeset godina, kad je prvi put objavljena.

Prevod sa engleskog: Vesna Podgorac

Pol Harding: Satni mehanizam samoće

Sve se može popraviti i zakrpiti, osim prošlosti i sve se može izmeriti, osim samoće. To je znanje samrtnog časa.

Rastanak sa životom nije i rastanak sa uspomenama na prošle dane i porodično nasleđe, koje se rasprskava pred samrtnikom kao ogledalo trajanja u kome se prepoznaju likovi njegovih predaka; oca, epileptičara i lutajućeg trgovca, i dede, metodističkog sveštenika opsednutog ludilom. Na samrtnoj postelji Džordž Vašington Krozbi, pasionirani časovničar, shvata da je život sastavljen od pačvorka, delova i delića našeg i tuđeg življenja, koje sklapamo u mehanizme sećanja, spajajući nespojivo i tražeći dublji smisao bivanja. Život počinje u sudbini predaka, a završava se onda kada njihove i naše uspomene postanu deo porodičnog pamćenja, ali i zajedničke smrti.

„Pitanja života i smrti koja Pol Harding postavlja u Satnom mehanizmu samoće, kao i lepota izraza, teraju čitaoca da im se iznova vraća… Poput Foknera, on nikada ne beži od toga da opiše ono što se čini nemoguće preneti rečima.“ – Dallas Morning News

Hardingov osećaj za tragično, elegični tonovi, gorki ukus uspomena i uzvišenost života, stvaraju veliku priču o ljubavi, veri, bolesti, sudbini… Samo su uzvišene egzistencije u stanju da dostojanstveno napuste život, noseći u sebi večne slike i svu tragiku vlastite porodične sudbine. Harding je uspeo da stvori baš takvog junaka, običnog i uzvišenog istovremeno. Zato je njegov opis umiranja večna priča, kao i život.

Prevod sa engleskog: Nataša Gatalica


Pol Harding (1967), američki muzičar i pisac, proslavio se svojim debitantskim romanom Satni mehanizam samoće (Tinkers, 2009), koji je osvojio Pulicerovu nagradu za književnost i Nagradu „PEN / Robert V. Bingam“ 2010. godine. Satni mehanizmi postali su deo Hardingovog pamćenja i iskustva još u detinjstvu, njegov deda bio je pasionirani časovničar. Nesporno je da su te slike i poznavanje zanata ugrađeni duboko u identitet glavnog lika nagrađenog romana. Harding je diplomirao engleski jezik na Univerzitetu Amherst u Masačusetsu i magistrirao na Radionici pisaca u Ajovi. Predavao je kreativno pisanje na Univerzitetu Harvard i Univerzitetu u Ajovi.

Hardingov roman Enon (2013) nastavak je romana Satni mehanizam samoće. On prati živote unuka Džordža Krozbija, Čarlija Krozbija i njegove ćerke Kejt. Naredni roman Ovaj drugi raj ušao je u uži izbor za Bukerovu nagradu 2023. i Nacionalnu nagradu za književnost 2023. godine.

Trenutno je direktor MFA programa za kreativno pisanje i književnost na Stoni Bruk Sautemptonu, kao i privremeni pomoćnik prorektora Lihtenštajn centra Univerziteta Stoni Bruk.

Podelite sa prijateljima:
Share