OGNENOVSKI: Književni časopisi povezuju književnost sa čitaocima i svetom (intervju)

Nedavno je u izdanju Udruženja Perun Artis izašao prvi broj elektronskog časopisa za književnost Elementi čiji je cilj da lepu reč približi svojim čitaocima. Književnost kao deo duhovnog života prenosi najveće i najvažnije poruke na svetu, navodi se u Impresumu časopisa koji će izlaziti svaka dva meseca i ponuditi čitaocima najnovija dela književnika iz zemlje, regije i sveta.

časopis elementi
Sašo Ognenovski. Foto: Dimitar Jankoski

O onlajn časopisu Elementi i savremenoj književnosti razgovarali smo sa glavnim i odgovornim urednikom Sašom Ognenovskim.

Kao autor, pisac i urednik, kakvi su Vaši utisci o savremenoj makedonskoj književnosti danas? Koliko se u žanrovskom i tematskom smislu književnost Severne Makedonije uklapa u sliku regionalne književnosti?

Makedonska književnost se može pohvaliti velikim tematskim i stilskim bogatstvom, sjajnim pesnicima, prozaistima i dramskim piscima. Regionalni se pisci uglavnom bave urbanim temama, kao i društvenim trenutkom tranzicije koja je deo političkih trauma svih ovih zemalja. Makedonski prozaisti kao Lidija Dimkovska, Aleksandar Prokopiev, Liljana Pandeva, Tomislav Osmanli, Kica Kolbe, Vladimir Jankovski, Gjorgji Krstevski, su tematski okrenuti ka traumama savremenog društva, a neki od njih uranjaju i u istorijske teme sa vrlo interesantnim pismima. Ovde ću istaknuti naklonost ovih pisaca ka kratkim pričama (pored njihovih sjajnih romana), što je jedna vrlo česta pojava prozaista celog regiona Srbije, Hrvatske, Slovenije itd. Što se tiče poezije, rekao bih da je Severna Makedonija zemlja stihova, tako da se i makedonski pesnici inspirišu različitim temama, ali ipak najviše su se priklonili reflektivnoj i ljubavnoj poeziji otvarajući goruća pitanja ljudskog postojanja, kao i pitanja društvenih previranja. Ovde ću spomenuti sjajna pesnicka imena mladih makedonskih pesnika kao sto su Andrej Al-Asadi, Iva Damjanovska, Josip Kocev, Gjoko Zdraveski, Pavlina Atanasova, pesnici čiji će se stihovi, verujem daleko čuti.

Uglavnom, problemi i stanja ovog regiona su velika inspiracija za sve kreativce koje žive ili se bar inspirišu time. Makedonska se kjiževnost takođe uklapa u tu inspirativnu gamu doprinenoseći svojom analitikom i kompleksnošću da ovaj region bude vrelo interesantnih priča, stihova i dijaloga.

Recenzent ste velikog broja knjiga i aktivni čitalac, mnoge prikaze ste objavili na našem portalu. Kako vidite odnos između prevodne i domaće književnosti danas? Da li Vam se čini da je prevodna književnost u značajnoj prednosti u odnosu na domaću? Ima li to veze sa samim kvalitetom objavljenih dela, ili u takvom opredeljenju izdavačkih kuća glavnu ulogu igra marketing i želja za prodajom?

U poslednje vreme, rekao bih zadnjih desetak godina je u Severnoj Makedoniji veliki upliv prevodne i prepevane literature. Naravno, prevodi dolaze sa svih meridijana i prevode se aktuelni i veliki pisci, što je na neki način i šansa da i makedonski pisci uporede svoje senzibilitete sa piscima iz regiona, a i šire, sa Evropskog i Američkog tla. Ja sam čovek koji uveliko kupuje knjige i prati šta izlazi i prevodno i domaće, tako da se ponekad i interesujem upravo za taj odnos. Mislim da citaoci jednako kupuju makedonske pisce kao i strane. Naravno, više je stranih dela, ali i makedonska književnost se dobro kotira među čitaocima. Ovde, svakako ne mislim na trivijalnu književnost koje je pun i region, govorim o kvalitetnoj i stilski oblikovanoj književnosti koja svojim kvalitetom krči put ka čitaocima. Marketing je i te kako važan, ali ne i odlučujući zato što marketing ponekad dobro proda i trivijalnu književnost. Mislim da je kvalitet ono sto je presudno da se dobra knjiga proda bilo da je to prevod ili domaća književnost. Posebno me raduje što se tiče Severne Makedonije da je taj suodnos vrlo blizak, da se makedonski čitaoci jednako interesuju za domace pisce kao i za strane.

Od 2019. uređujete časopis Književni elementi. Nedavno ste pokrenuli i elektronski časopis za književnost pod nazivom Elementi. Da li i u kojoj meri ova dva časopisa korespondiraju jedan sa drugim?

Da, to je pitanje koje sam prvo dobio. Ova dva casopisa se dodiruju možda u nekoj žanrovskoj podeljenosti. Oba časopisa sadrže rubrike podeljenje po literarnim rodovima, ali Književni elementi predstavljaju sasvim drugačiji koncept u kome se uporedo nalaze domaći i strani pisci, dok je elektronski casopis Elementi određen samo žanrovski i više je okrenut makedonskim i regionalnim piscima što ne znači da nece imati i dela stranih pisaca. Književni elementi praktikuju da se u svakom broju objavi portret pisaca jedne zemlje, dok Elementi u svojim rubrikama imaju i jednu rubriku koja je posvećena Skoplju kao glavnom gradu Severne Makedonije. To su neke razlike dvaju časopisa, a naravno, u uređivackom smislu staramo se da se pisci i dela ne poklapaju.

U sadašnjem svetu, a naročito u domenu kulture i umetnosti, teško je postojati mimo sfere onlajn medija. Iako internet ne isključuje ostale medije, njegova dominacija je očigledna. Koje su prednosti objavljivanja na internetu? U čemu se ogleda razlika u uređivačkom pristupu između štampanog i onlajn časopisa?

Internet je moćan zato sto je brz i vrlo dostupan. Što se tiče uporedbe, verujte mi da i ja sebi postavljam isto pitanje. Ja sam, što se tiče svakodnevice i konzumiranja vesti i književnosti ipak tradicionalista, dakle volim da otvorim knjigu i časopis, ali to ne znaci da nemam naviku da proveravam društvene mreže i sajtove. Što se tiče online časopisa uvek imate mogućnost za respons ovde i sada, dok sa hard copy časopisom tu mogućnost nemate, ali mislim da ću na ovo pitanje najviše moći da odgovorim posle nekoliko brojeva Elemenata koji samo što su izašli. Ja polažem na taj tip analize i vrlo me interesuje koji je tip časopisa najproduktivniji za čitaoce. Nažalost ovde, na ovim prostorima se književni časopisi sve manje stvaraju, a još manje kupuju, ali meni je to i bio podstrek. Ako bi se vratilo vreme književnog prezentovanja u časopisima, sa tim bi se pojavila i glad čitalaca da potraže delo autora čiji odlomak ili priču ili pesmu su pročitali u nekom književnom časopisu.

časopis elementi

U prvom broju elektronskog časopisa za književnost Elementi zastupljeni su poezija, proza, drama i eseji. Objavljujete i intervjue sa piscima i značajnim ličnostima književnog života. U budućnosti se očekuje da osim na makedonskom, časopis izlazi i na engleskom jeziku. Koliko je važna afirmacija domaćih autora u inostranstvu, i na koji način će Elementi možda kroz ovakav pristup povezati Makedoniju i svet?

Časopisima je u principu to najveća funkcija: da književnost povežu sa čitaocima, a i sa svetom. Zasad je velika intervencija da časopis Elementi izlazi i na engleskom jeziku, ali radimo na ostvarivanje i te ideje. Naravno, redundantno je kada stranog pisca objavite online na makedonskom jeziku: on ne može da pročita svoju pesmu ili priču, ali je ipak srećan i ponosan da je ima prevedenu i na ovaj jezik. Ovde je važno da se makedonski pisci prevedu na engleski jezik. Tada bi strani čitaoci znali malo više o tome šta se piše na makedonskom jeziku, a naravno i drugim govornim područjima.

Kojim autorima je otvoren prostor za slanje radova u internet časopisu Elementi? Postoje li posebni uslovi koje autori treba da ispune, s obzirom da časopis izlazi na makedonskom?

U Impresumu je tačno navedeno kako bi trebalo da se pripremi tekst za slanje. O objavljivanju odlučuje redakcija od sedam članova zajedno sa mojom malenkošću. Srećan sam što redakciju sačinjavaju velika imena makedonske književnosti, koja su pružila veliku podršku na čemu sam vrlo zahvalan. Časopis će izlaziti šest puta godišnje, svaka dva meseca, a dobrodošli su svi koji bi želeli da njihova dela budu objavljena. Takođe, redakcija zadržava svoje pravo selekcije i slobodno odlučuje koja će dela biti objavljena.

UPUTSTVO AUTORIMA: Tekstovi za časopis Elementi moraju biti napisani ćirilicom (autori iz Severne Makedonije) ili latinicom (autori iz drugih zemalja), otkucani u Microsoft Word formatu (.doc ili .docx), fontom Times New Roman, veličina slova 12 pt. U gornjem levom uglu treba napisati ime autora, a zajedno sa tekstom potrebno je u zasebnom dokumentu poslati biografiju autora i sliku u JPEG formatu. Tekstovi se šalju na mejl adresu sasoo5394@gmail.com i info@elementi.mk.

Šta biste poručili budućim autorima i saradnicima, a naročito mladima koji tek treba da se predstave književnoj javnosti?

Da što više objavljuju u književnim časopisima. To je prva stepenica ka objavljivanju prve knjige. Dokazani autori uvek imaju želju da se njihova nova dela nađu u književnim časopisima kao jedan vid lakmusa o njihovom kvalitetu. Elementima, kao i drugim književnim časopisima, najvažnije je da dobija nova, neobjavljena dela, kako bi ostao aktuelan i interesantan čitaocima.

Intervju vodila: Branislava Ilić

Podelite sa prijateljima:
Share