U izdanju IK Dereta nedavno su objavljene dve knjige koje problematizuju život žene u različitim epohama i različitim podnebljima. Reč je o romanima Žarač Lusije Lihtmaer i Nevidljiva planina Karoline de Robertis, koje je sa španskog na srpski prevela Vesna Stamenković.

Lusija Lihtmaer: Žarač
Snoviđenje i depresija; vračare i rusalke; žene ispred svog vremena u strogom i surovom Salemu; morbidne fantazije i dve junakinje koje spasavaju same sebe i jedna drugu; Barselona, Madrid i sadašnjost na ivici kolapsa.
U svom novom romanu, koji svojom strukturom podseća na Sate Majkla Kaningema, Lihtmaerova prepliće živote dveju žena iz različitih epoha, dva društva razdvojena vekovima.
U leto 2014. mlada žena koju je partner upravo napustio, seli se iz Barselone u Madrid, opsednuta uverenjem da dolazi apokalipsa. Četiri veka ranije, istorijska ličnost, Debora Mudi, poznata kao „opasna žena“, bori se protiv predrasuda i puritanizma u Novoj Nizozemskoj, dok istovremeno postaje prva zemljoposednica. Ipak, ove dve junakinje imaju više toga zajedničkog nego što se na prvi pogled čini…

Pred nama je feministički roman autorke koju kritičari porede sa Bretom Istonom Elisom i Merse Ruduredom.
Bekstvo od bola kao način preživljavanja, prirodan odnos sa okolinom, rodne uloge koje traže da se redefinišu, napuštenost i samouništenje, neke su od tema koje Lusija Lihtmaer razvija u Žaraču.
Utisak koji roman ostavlja je poput hirurškog instrumenta po kom nosi ime: spaljuje ranu u prevenciji širenja infekcije i doprinosi zaceljenju.
„Lihtmaer gradi čitav univerzum na dvesta stranica. Zatim ga uništava primenom korozivnog pogleda na velike teme kao što su Bog, ljubav, smrt, novac… Roman je sažeto suđenje i religiji i svetovnoj veri u romantičnu ljubav. Suđenje u kojem su žrtve te koje dele pravdu. Baš kao medicinski instrument po kojem je roman nazvan, Žarač gori i leči. I, iako vas ponekad nasmeje, ovo je takođe i tužna knjiga.”
El pais
Lusija Lihtmaer (1977, Buenos Ajres) je novinarka i književnica rođena u Argentini, odrasla u Barseloni. Radi kao kulturni kurator, književni prevodilac i univerzitetski profesor. Trenutno piše za različite medije, uključujući El pais, El diario i Karne kruda. Među njenim delima ističu se Casi nada que ponerte (2016), Yo también soy una chica lista (2017) i Ofendiditos, la criminalización de la protesta (2019). Autorka je i popularnog podkasta Deforme semanal. Cauterio (2022) – Žarač njen je najnoviji roman.
Novogodišnje darivanje
Svim čitaocima portala Sinhro.rs želimo srećnu i uspešnu Novu godinu, a na samom početku 2024. godine organizujemo novo praznično darivanje!

U saradnji sa Izdavačkom kućom Dereta poklanjamo vam knjige Žarač i Nevidljiva planina.
Srećan dobitnik ili dobitnica u novom krugu prazničnog darivanja dobiće dve knjige, a da biste učestvovali u igri, potrebno je da nam u komentarima ispod teksta ostavite odgovor na pitanje: koja vam je najdraža knjiga koju ste dobili na poklon?
Igramo se do petka 5. januara. Dobitnika knjiga odredićemo slučajnim izborom pomoću aplikacije Random.
- Napomena: knjige šaljemo samo na teritoriji Republike Srbije.
Karolina de Robertis: Nevidljiva planina
Početak XX veka jedan je od najdramatičnijih perioda u istoriji Južne Amerike. Če Gevara pokreće požar Kubanske revolucije, Peron preuzima vlast u Argentini, a tri generacije žena urugvajske porodice Firijeli žive, vole i bore se za svoju nezavisnost i slobodu.
Prvog dana 1900. mali grad u urugvajskoj unutrašnjosti okuplja se da prisustvuje čudu ‒ misterioznom povratku Paharite, izgubljenog deteta. Godinama kasnije, kao mlada žena u Montevideu, primorana da se izbori za opstanak u nepoznatom, ogromnom gradu, Paharita postaje rodonačelnica loze nezavisnih žena. Njena ćerka Eva spas od strašne svakodnevice pronalazi u poeziji, krčeći nekonvencionalan put ka ličnom i umetničkom ispunjenju, dok se Evino dete, bistra Salome, puna nade i ideala, bori za svoja politička uverenja usred nasilnih previranja kasnih 60-ih, i ne sluteći kakvu će žrtvu zbog toga morati da podnese.

Od „vodenih ulica“ Venecije do rustičnih favela Rio de Žaneira, od tanga do demonstracija, od kasapnice u Montevideu do luksuznih Peronovih prijema, od burnih istorijskih previranja do intimnih vrtloga običnih neobičnih života porodice Firijeli, Nevidljiva planina donosi priču o sudbonosnim slučajnostima, svakodnevnim čudima, snazi, rešenosti i istrajnosti tri sasvim različite, a sasvim bliske žene, u strastvenom, uzburkanom vremenu buđenja Latinske Amerike.
Knjiga koja parališe srce i slavi život, roman Karoline de Robertis donosi priču o duhu nacije i neraskidivim vezama između majki i ćerki.
Nagrada Rhegium Julii 2010. za najbolji debitantski roman.
„Očaravajući prvenac… Široka i bogata lirska saga koja obuhvata tri generacije žena… Smelo poetska… Ova pronicljiva knjiga elegantno i hrabro raskriljuje sve stare tajne.“
Elle
Karolina de Robertis (1975), urugvajsko-američka književnica i prevoditeljka. Predaje kreativno pisanje na Univerzitetu u San Francisku. Autorka je pet romana: Nevidljiva planina (2009; Dereta, 2023), Perla (2012), The Gods of Tango (2015), Cantoras (2019)i The President and the Frog (2021), a priredila je i nagrađivanu antologiju Radical Hope (2017), koja obuhvata eseje pisaca kao što su Džuno Dijaz i Džejn Smajli. Dela ove književnice prevedena su na sedamnaest jezika.

EDIT:
Hvala svima na učešću!
U ovom, krugu prazničnog darivanja najsrećniji je bio komentar pod rednim brojem 8. Srećnoj dobitnici čestitamo, i očekujemo da se javi sa svojim podacima i adresom na koju ćemo poslati knjige.
Uskoro nastavljamo da se igramo 🙂
I duže od veka traje dan – Čingiz Ajtmatov
Otmenost ježa – Mjuriel Barberi
Žene koje trče s vukovima – Klarisa Pinkola Estes
Kortasar “Školice”
“Kuhanje”, Slađana Nina Perković
“Vlastelinstva” – Bojan Vasić
Grof Monte Kristo – A.Dima
Dusko Radovic-Zenski razgovori
“Okorela zemlja cuda i kraj sveta”, Haruki Murakami
Ostaci dana, Išiguro
Murakami – Norveška šuma
Božić Herkula Poaroa – A. Kristi,
Uvek mu se vraćam u ovo doba godine, savršen krimić za ispod ćebeta!
Sto godina samoće
Ne daj mi nikad da odem – Kazuo Isiguro
Zbirka Jesenjinovih pesama na ruskom
Hjubert Selbi – Poslednje skretanje za Bruklin
Put do jednostavnosti – Milena Jesenska
Beskrajna priča – Michael Ende
Pol Oster ,,4 3 2 1″
Dani napuštenosti – Elena Ferante
Ubica – Aleksandros Papadiamandis
Ljiljan u dolu, Balzak
Meine Liebe Milica
Bela Griva za polazak u skolu
Dok nisam srela tebe
Satarc i more – Ernest Hemingvej
Mala hronika Ane Magdalene Bah
Slika Dorijana Greja
Majstor i Margarita
Justejn Gorder, “Sofijin svet”
Neutešni – Išiguro
Južno od granice, zapadno od sunca – Haruki Murakami
Hari Poter i vatreni pehar – J.K.Rouling
Put od crvene cigle Marijane Čanak
Vila fazanka
„Znakovi pored puta”, Ivo Andrić
Šaptač – Karizi