U prvom delu nove sveske časopisa „Treći program“ (zima 2012) objavljen je tematski blok o antologijama, koji obuhvata radove sa tribine organizovane na Institutu za književnost i umetnost, u okviru projekta „Smena poetičkih paradigmi u srpskoj književnosti dvadesetog veka: nacionalni i evropski kontekst“, u saradnji sa Trećim programom Radio Beograda.
Moderator skupa o antologijama u srpskoj književnosti bio je Ivan Milenković, a skup je održan povodom 100-godišnjice čuvene „Antologije novije srpske lirike“ Bogdana Popovića.
Temat o antologijama otvara uvodni tekst o značaju “Antologije novije srpske lirike” koju je Bogdan Popović objavio pre više od jednog veka, kao i kriterijumima prema kojima je ona sačinjena. Radovi objavljeni u ovom tematu razmatraju kakav su značaj i uticaj imale antologije koje su nastajale u XX veku.
Posebna pažnja posvećena je “Antologiji srpske poezije” Zorana Mišića i njenom uticaju na razvoj modernog pesništva u času kada Mišić vrši izbor građe, kao i značaju koji je imala i koji nikada nije bio osporavan u tolikoj meri kao što je bio slučaj sa Popovićevom “Antologijom”.
Antologičarska načela po kojima su srednjovekovni tekstovi ugrađivani u vertikalu srpske poezije razmatraju se na primeru “Antologije srpskog pesništva” Miodraga Pavlovića. Reaktuelizacija srednjovekovnog nasleđa posmatrana je u kontekstu Pavlovićevog i Mišićevog razumevanja pojma tradicije u eliotovskom ključu.
Tekstom o parodijskom odnosu “Pantologije” Stanislava Vinavera prema “Antologiji” Bogdana Popovića, preispituje se narativ književnoistorijske vizije na kojoj počiva jedinstvo, po mnogima najvažnije antologije srpskog pesništva. Takođe Pantologija je razmatrana i kao sistemski zahvat srpske avangarde u sopstvenu književnu prošlost.
Antologije Vaska Pope “Od zlata jabuka”, “Ponoćno sunce”, “Urnebesnik” i “Jutro misleno” analizirane su u kontekstu poetičkog razvoja Vaska Pope, čime je tekst ukazao na srodnost i sveobuhvatnost Popinog umetničkog dela, sa posebnim osvrtom na ideju ciklizacije pesničkih knjiga.
Temat o antologijama srpske književnosti zatvara tekst u kome se daje pregled antologija srpske proze. Najviše pažnje je posvećeno antologijama koje daju izbor iz celine proznog stvaralaštva, ali i kulturnim, ideološkim i istorijskim okolnostima koje su uticale na kreiranje određenog izbora. Najviše prostora u analizi dobila je antologija “Srpska proza” Velibora Gligorića, kao prvi integralni izbor iz srpske književnosti.
Saopštenja sa tribine emitovana su, u više nastavaka, na talasima Trećeg programa Radio Beograda.
Emitovanje Trećeg programa Radio Beograda počinje svake večeri u 20.00 časova.
Časopis možete preuzeti ovde