Izdavačka kuća Dereta je obradovala svoje čitaoce novim prevodima velikana svetske književnosti. Prvi roman koji je Vladimir Nabokov napisao na engleskom jeziku, remek delo kolumbijske i latinoameričke književnosti H. E. Rivere i prvi Išigurov roman koji je objavio nakon što mu je dodeljena Nobelova nagrada za književnost 2017. dovoljan su povod da letnje dane upotpunite čitanjem dobre literature.
„Stvarni život Sebastijana Najta“, Vladimir Nabokov
Mračna zemlja, pakleno mesto, gospodo, i ako postoji išta u šta sam siguran u životu, to je da nikad neću menjati slobodu svog izgnanstva za lošu parodiju doma…

Posle smrti čuvenog engleskog romanopisca Sebastijana Najta, njegov polubrat V., narator ovog dela, odlučuje da rasvetli sve one misterije koje su obavijale piščev život, ali se pritom suočava sa mnogim preprekama koje ga ometaju u tom naumu. Pred njim iskrsava čitava koprena lažnih, iskrivljenih i nebitnih podataka, koji mu umnogome otežavaju zadatak. Ipak, s vremenom se ispostavlja da je ta priča podjednako zagonetna, podjednako uzbudljiva i intrigantna, ali podjednako (ne)zaokružena kao i sami romani Sebastijana Najta. S jedne strane, V. mora da utvrdi istinsku ulogu ovog autora u društvu koje je neprijateljski nastrojeno prema kreativnim duhovima, a sa druge da dokuči suštinski problem kreacionističke nedorečenosti ljudske prirode. Ali pre svega, mora da rasvetli glavnu misteriju ovog romana i da nam otkrije ko je zaista bio Sebastijan Najt.
Stvarni život Sebastijana Najta prvi je roman koji je veliki majstor napisao na engleskom jeziku, i to tokom 1938. i 1939. u Parizu, da bi ga objavio tek 1941. Danas mnogi stručnjaci smatraju ovu biografsku metafikciju za prethodnicu postmodernizma u književnosti. Knjigu je sa engleskog preveo Ljubomir M. Radović.
„Klara i sunce“, Kazuo Išiguro
Klara je ono što se u čudnovatom, futurističkom svetu Išigurovog romana naziva VP (veštački prijatelj) – android koji roditelji kupuju svojim tinejdžerima kako bi im obezbedili društvo i podršku. Čak i za jednog androida izuzetno pronicljiva i inteligentna, Klara se hrani sunčevim zracima, a stvarnost, za razliku od ljudi, vizualizuje kroz osnovne geometrijske oblike poput pravougaonika ili kruga. Sa svog mesta u prodavnici androida gde strpljivo iščekuje svog kupca, ona pažljivo posmatra ponašanje ljudi koji ulaze u radnju, ali i prolaznika na ulici, nadajući se da će neko od njih udomiti baš nju. Klaru za VP-a odabira Džozi, četrnaestogodišnjakinja krhkog zdravlja koja pati od iste bolesti koja je ubila njenu sestru. Između devojčice i robota razvija se pravo prijateljstvo, ali da li bi Klara trebalo da očekuje mnogo od ljudskih obećanja?

Pred čitaocima se nalazi prvi Išigurov roman koji je objavio nakon što mu je dodeljena Nobelova nagrada za književnost 2017. Moderni svet je prikazao iz perspektive posve neobičnog naratora kako bi odgonetnuo neka od fundamentalnih egzistencijalnih pitanja koja se provlače kroz čitav njegov opus: suštinu ljudskosti, ljubavi, smrtnosti, odnosa između čoveka i tehnologije. Kritika je već proglasila roman Klara i Sunce za savremeno remek-delo koje je ne samo ispunilo već i prevazišlo sva književna, nimalo skromna očekivanja, s obzirom na to da mnogi smatraju Išigura za jednog od najvažnijih pisaca današnjice. Roman je sa engleskog jezika preveo Miloš Mitić.
„Kao i u svojim drugim delima, bogati unutrašnji svet Išigurovih protagonista nudi velike poruke, a Klarine tihe, ali oštroumne, opservacije o ljudskoj prirodi prizemljuju svojom uzvišenom silom… Ovo delo, koje je zadivljujuća sinteza žanrova, zaista očarava.“—Publishers Weekly
„Vrtlog“, Hose Eustasio Rivera
Objavljen 1924. godine, Vrtlog se smatra Riverinim remek-delom i klasikom kolumbijske i latinoameričke književnosti. Roman govori o nasilju i eksploatisanju svih etničkih grupa i rasa oba pola (Indijanaca, žena, crnaca, belaca, dece, mestika, mulata) po amazonskoj prašumi usled kaučuk-groznice krajem 19. i početkom 20. veka.

Glavni junak i pripovedač je Arturo Kova, siromašni pesnik i ženskaroš, koji beži iz rodnog mesta sa svojom ljubavnicom Alisijom, odbeglom nesuđenom nevestom bogatog matorog zemljoposednika. Piščev stil otkriva uticaj i romantizma i modernizma, a struktura romana je mozaična i prepliću se epizode sa živopisnim likovima, prikazi prirode kolumbijsko-venecuelanskih ljanosa (savane visoke trave) i amazonske džungle, njihov uticaj na narav ljudi, težak život radnika u šumama kaučuka i neuspele romanse.
U romanu se prepliću fikcija i stvarnost, hronika, novinarstvo i književnost. Kao u Don Kihotu (navodno zasnovanom na rukopisu Sida Hameta Benengelija), kao osnova za Vrtlog poslužio je rukopis Artura Kove. Ličnost A. Kove postoji u istorijskim spisima, i on je opisan kao čovek koji se bavio eksploatacijom kaučuka. U prvim izdanjima romana čak se pojavljuju fotografije A. Kove i Klementea Silve. Mnogi likovi su zasnovani na stvarnim ličnostima. Roman sadrži i umetke o istorijskim dešavanjima poput masakra u San Fernandu del Atabapu pod zapovednikom Funesom, o čemu jedan od likova detaljno pripoveda. Prevod sa španskog: Kalmi Baruh.