
Radio Beograd 2 raspisao je konkurs za nagradu Nikola Milošević za najbolju knjigu iz oblasti teorije književnosti i umetnosti, estetike i filozofije. U obzir dolaze knjige domaćih autora koje su štampane 2021. godine.
Knjige treba dostaviti, u četiri primerka, do 20. decembra 2021. Sekretarijatu Radio Beograda 2 (lokal sa portirnice 3170) od 9 do 15 časova radnim danima, ili poslati poštom na adresu: Radio Beograd 2, Hilandarska 2, 11000 Beograd, sa napomenom: Konkurs za nagradu “Nikola Milošević”.
Nagrada Radio Beograda 2 za najbolju knjigu u oblasti teorije književnosti i umetnosti, estetike i filozofije prvi put je dodeljena za 2002. godinu, a od 2007. godine nosi naslov “Nikola Milošević”.
Pogledajte i >> Zbornik “Pesnička poetika Oskara Daviča” – PDF
Dosadašnji dobitnici ovog priznanja su: Milan Brdar, Miloš Arsenijević, Mile Savić, Časlav D. Koprivica, Slobodan Grubačić, Radoman Kordić, Predrag Krstić, Milo Lompar, Dragan Stojanović, Dragan Prole, Danilo Basta, Slobodan Žunjić, Jasmina Ahmetagić, Aleksandra Mančić, Zoja Bojić, Jovan Babić i Nenad Nikolić.
Nagradi „Nikola Milošević“ prethodilo je dvaput dodeljeno priznanje Radio Beograda 2 „Knjiga godine“, za koje su uzimani u obzir svi domeni stvaralaštva. Tako je 2000. godine nagrađen Mihailo Đurić za filozofsko delo “O potrebi filozofije danas”, a 2001. Vladimir Tasić za roman “Oproštajni dar”.
Osobenost žiriranja za ovo priznanje jeste ostvarivanje načela maksimalne javnosti. Naime, od samog početka, žiri za nagrađivanje teorijskog stvaralaštva, prema odredbama Pravilnika, drži poslednju sednicu u studiju Radio Beograda 2, iz kojeg se direktno prenose u eter rasprava o knjigama iz užeg izbora i odlučivanje o pobedniku.
Cilj priznanja „Nikola Milošević“ jeste da podstiče teorijsko stvaralaštvo na srpskom jeziku. Zamisao je od početka bila da se nagrađuju dela visokog ranga u kojima se celovito razvija jedna osnovna ideja. Žiriranje podrazumeva, dakle, eliminaciju mehanički sklopljenih zbirki tekstova, rečnika, štiva koja jasno pripadaju domenima istorije i kritike, a ne teorije, i monografskih publikacija bez relevantnih uopštavanja. Žiri se u radu rukovodi merilima koherentne zamisli, vrednosti samog teksta i originalnog doprinosa teorijskom mišljenju.