
Klinac Normalac je ilustrovani roman koji su zajedno napisali Greg Džejms i Kris Smit. Obojica su novinari i radijska lica britanske stanice BBC. Zajedničko pisanje o zgodama i nezgodama jedanaestogodišnjeg dečaka, autori doživljavaju prvenstveno kao zabavu. Tekst prate i fantastične ilustracije Erike Salćedo. Roman Klinac Normalac objavljen je prošle godine i na srpskom, u prevodu Aide Bajazet, u izdanju Izdavačke kuće Propolis Books.
Šta se dešava kada se nađemo u okruženju kome ne pripadamo? Gde su granice ljudskih sposobnosti, hrabrosti i kreativnosti? Kako da se izborimo sa zlim silama i autoritativnim likovima koje srećemo u životu? Na ova i mnoga druga pitanja autori pokušavaju da daju odgovor pričajući nam priču o dečaku po imenu Mark Kupnik. Ovaj jedanaestogodišnji prosečni dečak suočava se sa izazovima koje mu nameću porodica, škola i odrastanje u društvu vršnjaka koji se u mnogo čemu razlikuju od njega.
Mark se sa svojom mamom i starijim bratom našao u novoj sredini. Ali on nije prvi put prošao proces selidbe i privikavanja. Posao njegove mame je takav da često menjaju mesto prebivališta. I taman kada se privikne i stekne nove prijatelje, on mora ponovo da se pakuje i ide u drugi grad. Detetu od jedanaest godina to nije ni malo lako. Zbog čestih selidbi Mark odustaje od sklapanja novih prijateljstava, jer se sva brzo završe.
Međutim, iako je ljut na svoju mamu, Mark pokazuje i veliku ljubav i razumevanje prema njoj. Džejms i Smit su na zanimljiv i deci prijemčiv način dali analizu odnosa roditelj-dete. I upravo to je razlog zbog koga bi knjigu mogli da pročitaju kako deca tako i odrasli. Iako je stil pisanja primeren deci, ono na šta nas podseća knjiga jeste međusobno razumevanje i uticaj koji roditelji svojim izborima imaju na odrastanje dece. U periodu kada više nije mali da ne razume šta se dešava, a ni samostalan da sam donosi odluke, Mark uviđa koliko zavisi od majke, odnosno od posla kojim se ona bavi i njenih izbora. Sa punim pravom on se pita koliko roditelji utiču na život dece kada nemaju kontrolu nad sopstvenim životom.

Džejms i Smit nas podsećaju koliko je važno roditeljsko osluškivanje emotivnog sveta dece. Mark je svoju tugu i nezadovoljstvo držao u sebi, ne želeći da opterećuje mamu i čini da se oseća još više krivom nego što jeste. Bio je majstor u sasecanju plača, i kada je nailazio na problem birao je da o njemu ne govori. U tim momentima, kojih ima u knjizi na nekoliko mesta, vidimo da Normalac nije u punom smislu normalan jer raste u drugačijim, nesigurnim uslovima.
I upravo mama glavnog junaka knjige dovodi ga u situaciju koja će mu potpuno promeniti život. Kako se nakon selidbe nije mogao upisati ni u jednu školu, već očajna, Markova mama ga je, ne znajući, upisala u jednu sasvim posebnu školu. Nakon prvobitnog stresa jer kreće u novu sredinu u kojoj nikoga ne poznaje, Mark doživljava novi šok kada shvati da se od drugih učenika ne razlikuje samo po tome što je novi u školi, nego i da su svi oni posebno nadareni. Tako Mark postaje dvostruko neuklopljen, a glavni problem postaje njegova normalnost. Kao obično dete, bez dara u školi gde đaci imaju urođene veštine, Mark dobija nadimak Klinac Normalac.
I tada dolazimo do pitanja šta znači biti normalan, u odnosu na koga ili šta se određuje normalnost i ko određuje šta je normalno. Mark se nigde nije uklapao, jer nije osećao pripadnost. U svetu “normalnih” bio je odbačen, ali i u okruženju drugačijih to mu se isto dešavalo. Ideja knjige Klinac Normalac možda i jeste u tome da podseti mlade čitaoce da u sredini gde niko nije “normalan”, tj. gde su svi nadareni natprirodnim moćima, biti normalan je “nenormalno”. Odnosno, da svaki pojedinac, jeste jedinstven i poseban, te da uklapanje u sredinu i identifikacija sa okolinom ne mora da bude nešto što će ga potvrditi kao ličnost. Mark će ostati Klinac Normalac i kada se dokaže da je njegova hrabrost i razboritost ravna onoj koju imaju superheroji.

Slika škole za decu sa urođenim veštinama, iako na prvi pogled odlikuje neobičnost predstavlja sistem koji je vrlo blizak onome što znamo iz ličnog iskustva. U toj školi deca uče kako da upotrebe dar, i još važnije, kako da ga sakriju od običnog sveta. I tamo postoje siledžije i snagatori koji maltretiraju slabije od sebe. Profesori se drže svog programa i ne rade ništa na tome da učenici razviju svoje naizgled beskorisne veštine. Oni su često bez strpljenja, vole da omalovažavaju, ne znaju da motivišu učenike i često viču. Ipak i tu postoje svetle tačke, kakva je bibliotekarka Flora i domar Kosta koji kriju najveću tajnu i deluje da jedini razumeju Marka.
Pročitajte i: OSTRVO ČUVARA OLUJE – čarobna knjiga o magiji odrastanja
Usamljenost glavnog junaka prestaje kada upozna i zbliži se sa devojčicama, Meri i Hildom, koje ga prihvataju iako nema urođene nadarenosti. Njihove veštine zapravo nisu nešto što bi oduševilo profesore i svrstalo ih u superheroje: Meri ume da leti pomoću kišobrana, a Hilda da stvara malene konjiće. Još dva učenika, sa nepotrebnim darovima, su se sprijateljili sa Markom: Bili koji može da naduva svoje telo i Neli u čijim rukama se nalazi moć oluje i gromova. I svako od ovih učenika nadarenih bespotrebnim veštinama, ima dodirne tačke sa Markom i njegovom sudbinom, najpre u nerazumevanju. Pričajući o ovim klincima, koje su u školi prozvali Supergubitnici, autori romana daju uspešne psihološke opise junaka, reakcije na sredinu, kao i opise ponašanja koji su posledica dešavanja u školi i kući. Prijateljstvo koje se razvija, kao i veliki poduhvat u kome su učestvovali, potvrđuju da se i Normalcu i nadarenima prava moć nalazi u hrabrosti i optimizmu, pravilnom postupanju, u upornosti i snažnoj volji, kao i okupljanju oko zajedničkog cilja.

Da bi priča bila potpuna, i u ovom romanu neophodno je bilo da se pojave zli junaci. Svaki heroj povlači i mogućnost pojave superzlikovca što nas podseća na relativnost dobra i zla. Nektar, zli hibrid ose i čoveka koji je rezultat neuspelog eksperimenta, u saradnji sa licemernim pomoćnikom Novikusom, planira kako da ljude pretvori u robove i drži ih pod kontrolom pomoću kacige za kontrolu uma. Na momente čitalac ne zna ko je veći zlikovac, ali očigledno je opšte mesto koje Novikus ima, a to je zli savetnik, prepredeni manipulator koji je previše ambiciozan za pogrešne stvari. Ono što su Nektar i Novikus zajedno smislili, i započeli da ostvaruju, osujetiće Mark sa svojom družinom Supergubitnika. Oni će spasiti školu, postaće deo Alijanse superheroja i što je najvažnije otkriti svoje prave mogućnosti. U toj avanturi spasavanja urođeno nadareni su prešli svoje granice i razvili se u prave heroje, a Mark je savladao svoje slabosti i pretvorio ih u vrline.
Autori romana Klinac Normalac radnju grade na nesporazumu. A glavni izvor nesporazuma je u jeziku. Da direktor škole nije bukvalno razumeo reči Markove očajne mame, već kao metaforu, do cele zabune ne bi došlo i Mark ne bi upisao tu školu. Mnogobrojne su jezičke igre u romanu, i to je ono što čini ovaj roman bliskim deci i lako čitljivim. Autori komuniciraju sa čitaocima i na metatekstualnom nivou često spominjući likove iz savremene kulture sa aluzijama na Harija Potera, Meri Popins, Spajdermena, Majnkraft, Kralja lavova, Zaleđeno kraljevstvo itd.
Glavni narativni tok usporavaju kratke forme poput pesama, raznih lista (kao što je ona o mamablamaži) ili epizoda o Plavom Fantomu i Bajka o Zeki Alenu. Njihova funkcija jeste da uspore fabulu i odlože dalja dešavanja, držeći čitaoca u neizvesnosti. Komunikacija sa čitaocima nekada prelazi i u obraćanje u drugom licu, a knjiga se završava zahvalnicom, između ostalog, i čitaocima, i pozivom da i oni napišu svoju priču.

Roman Klinac Normalac završava se prvim poglavljem drugog dela pod nazivom Klinac Normalac i odmetnuti heroji. U drugom delu Mark se suočava sa svojim sumnjama, prolazi kroz razne avanture, spasava grad od zlikovaca… Nova školska godina donela je nove probleme sa profesorima, učenicima, ali i obaveze prema Alijansi. Poput pravih heroja glavni likovi se suočavaju sa superzlikovcima kakav je Svraka (jedina prava opasnost za sve prirodno nadarene heroje), Klovn-džin, Paklena Lasica ili Zlatna Ribica (možda najzanimljivije osmišljen lik zločinca koji je u stanju da smisli spektakularan zločinački plan ali ga zaboravlja posle tri sekunde)…
Klinac Normalac i odmetnuti heroji svakako je logičan nastavak prve knjige. Stilski i formalno slično vođena, otkriva nam nove zaplete i tajne iz života poznatih likova.
Autorka: Branislava Ilić

NAGRADNA IGRA
Povodom Dečje nedelje, u saradnji sa IK Propolis Books, poklanjamo vam roman Klinac Normalac i odmetnuti heroji.
Da biste učestvovali u nagradnoj igri, potrebno je da u komentaru ispod ovog teksta ostavite odgovor na pitanje koju supermoć ili urođenu nadarenost biste vi voleli da posedujete?
Igramo se do nedelje kada ćemo proglasiti dobitnika ili dobitnicu knjige 🙂
Da mogu da se teleportujem 😀
Da budem posmatrac planete Zemlje iz svemira.
JOŠ JEDAN ROMAN, KOJI SVEDOČI O TEŽINI ODRASTANJA I TOME DA NIJE LAKO BITI DETE U SVETU ODRASLIH…
Voleo bih da mogu da letim ili da znam sta ce biti u buducnosti.
*Volela bih i oduvek sam želela da budem nevidljiva!
Voleo bih da sam besmrtan i da imam moć da izlečim sve