Izabrani eseji Đerđa Konrada – “Izveštaj o stanju duha”

Pisci_Đerđ_Konrad
Foto: Arhipelag

Knjiga “Izveštaj o stanju duha” predstavlja reprezentativan izbor eseja Đerđa Konrada (Konrád György), jednog od vodećih savremenih evropskih pisaca i prvorazrednog svedoka evropske istorije druge polovine XX veka i naših dana. Eseji objavljeni u ovoj knjizi pisani su poslednjih trideset godina i predstavljaju dragoceno svedočanstvo o evropskoj kulturi, društvu i politici u modernim vremenima.

Izabrane eseje Đ. Konrada u izboru i prevodu Arpada Vicka objavila je Izdavačka kuća Arhipelag.

Poznat kao istančan analitičar i posmatrač i kao snažan i nepokolebljiv kritičar vlasti u nekoliko režima i istorijskih okolnosti, Đerđ Konrad je u svojim izabranim esejima oblikovao nesvakidašnje lucidnu i prodornu sliku stanja duha u savremenoj Evropi, navedeno je u saopštenju Arhipelaga.

 

Nekoliko je osnovnih tokova u esejima Đerđa Konrada

Jedno je pitanje antipolitike kao osnovnog životnog i intelektualnog stava ovog velikog pisca i intelektualca. Po Konradu, antipolitika kao izraz samosvesnog čoveka i odgovornog građanina mora biti između politike, kao delatnosti koja neprestano mora biti kontrolisana, i apolitičnosti kao izraza potpune građanske neodgovornosti i prepuštanja javnih poslova i javnog prostora u ruke neograničene političke vlasti.

Drugo je rasprava o tome šta je Srednja Evropa i za šta je Evropa dobra.

Poseban segment Konradovih eseja predstavljaju razmišljanja o ulozi i dužnostima građana, o evropskom nasleđu kao zajedničkom iskustvu svih Evropljana, o dužnostima gradonačelnika (>> odlomak), o gradu kao romanu, o stanovištu žrtve.

Čitav niz Konradovih eseja predstavlja sećanja na mrtve prijatelje i velike savremenike: Ištvana Erkenja, Danila Kiša i Aleksandra Tišmu.

“Devetog maja 1945. okončane su borbe i formalno je završen Drugi svetski rat, ali logika i moral rata ni u kom slučaju nisu nestali. Razumem pod tim onaj pogled na svet koji je državi podarila skoro totalnu vlast, i koji priznaje pravo nacionalnim državama da po svom nahođenju tretiraju manjine koje žive na njenim teritorijama. Kroz čitav 20. vek provlači se dilema šta je superiorniji princip: osnovna ljudska prava, dostojanstvo građana ili pak pretpostavljeni interes nacionalne države koji definiše političko vođstvo, poistovećujući, dakako, interes države s vlastitim interesom. Drugim rečima – humanizam ili nacionalizam?”

– Odlomak iz knjige “Izveštaj o stanju duha” možete pročitati ovde

Naslovnica_Izveštaj_o_stanju_duha

 

Disident u doba komunizma, zbog čega skoro dve decenije nije mogao da objavljuje knjige u Mađarskoj, Konrad je i u postkomunističkim vremenima ostao samosvestan i kritički angažovan intelektualac. U prvoj polovini devedesetih bio je predsednik Međunarodnog PEN. Konradovo mišljenje o politici, društvu i književnosti nastalo je u znaku nepotkupljivog svedočenja. Otuda je on jedan od najuglednijih evropskih intelektualaca koji se ni u jednom političkom ili društvenom trenutku nije ustezao da govori protiv struje i protiv većinskog mišljenja ili da bude usamljen.

Dela Đerđa Konrada prevedena su na sve veće svetske jezike.

U izdanju Arhipelaga objavljeni su i Konradovi romani “Odlazak od kuće i povratak kući” (2008) i “Pomračenje sunca, na brdu” (2009).

Podelite sa prijateljima:
Share