Sada i zvanično, Nobelova nagrada za književnost biće dodeljena 13. oktobra. Iako se i ove godine očekivalo da laureat bude proglašen prve nedelje oktobra, došlo je do odlaganja, a najviše se spekulisalo da je glavni razlog tome neslaganje članova žirija oko konačne odluke, što su kasnije predstavnici Kraljevske akademije demantovali. Na konferenciji za štampu kada je i saopšten datum objave imena dobitnika, promena rasporeda objašnjena je time da se članovi Akademije sastaju četvrtog četvrtka od početka jeseni kako bi razgovarali o kandidatima, a ove godine je to 13. oktobar.
Od svih oblasti za koje se dodeljuje Nobelova nagrada, ona za književnost svake godine privlači najviše pažnju šire javnosti i medija. Razlog tome može biti dostupnost i poznavanje književnosti, te mogućnost isticanja favorita, kao i uplitanje aktuelne geopolitičke situacije, koja često igra važnu ulogu u određivanju dobitnika ovog prestižnog priznanja. Na taj način mnogi se upuštaju u predviđanja ko će biti laureat, a to potvrđuje i prisutnost imena potencijalnih dobitnika u kladionicama.
Britanska kladionica Ladbrokes najviše šanse (4:1) daje Murakamiju, a za njim slede sirijski pesnik Adonis, sa svojom poezijom o Alepu i kritikom islama (6:1), američki romanopisac Filip Rot (7:1), kenijski autor Ngugu va Tiongo koji dugo živi u egzilu (10:1) i američka spisateljica Džojs Kerol Outs (14:1). Slede Albanac Ismail Kadare i Španac Havijer Marias (16:1), a potom i niz autora sa kvotama 20:1, kao što su Irac Džon Banvil, Portugalac Antonio Lobo Antuneš, Norvežanin Jun Fose, korejski pesnik Ko An, Mađar Laslo Krasnahorkai i Argentinac Sesar Aira. Bob Dilan je i dalje prisutan sa šansama 50:1.
Nobelova nagrada za književnost dodeljuje se piscu koji je stvorio na polju književnosti „najbolje delo idealističkih tendencija“. Nagrada za književnost jedna je od pet nagrada utemeljenih oporukom Alfreda Nobela iz 1895. Švedska akademija nikada ne odaje ko je sve razmatran za nagradu, a uži spisak kandidata otkriva se 50 godina kasnije – dakle, tek 2066. moći ćemo da proverimo da li su kladioničari bili u pravu.
Pročitajte zanimljivosti i činjenice o Nobelovoj nagradi za književnost >> OVDE.
U poslednjih deset godina četiri favorita Ladbrokesa su osvojila nagradu, a u sedam slučajeva pobednik je bio neko od prva tri imena sa liste. Najveće iznenađenje bila je Doris Lesing koja je 2007. godine dobila nagradu, iako je u kladionici imala kvotu 50:1.
IVO ANDRIĆ u užem izboru sa Hakslijem i Sartrom
Pošto Švedska akademija nikada ne odaje ko je razmatran za nagradu, uži spisak kandidata otkriva se tek 50 godina kasnije. Tako su 1961. zajedno sa Ivom Andrićen koji je bio tadašnji laureat, bili kandidovani i Oldos Haksli, Tolkin, Pablo Neruda i Sartr.