
Ne, ja nisam Bajron, ja sam ono drugo,
Još nepoznati izabranik,
Kao i on od sveta progonjen stranac,
Ali sa ruskom dušom.
– M. J. Ljermontov –
Maihail Jurjevič Ljermontov rođen je 15. oktobra 1814. godine u Moskvi. Povodom 200 godina od rođenja ovog ruskog romantičara, Biblioteka Matice srpske pripremila je elektronsku izložbu građe iz svojih zbirki.
Elektronski katalog izložbe sadrži popis dela i literature sa signaturama, kao i sačuvane fotografije i reprodukcije i odabrane citate koji upućuju na glavni tok recepcije dela M. J. Ljermontova.
Mihail Jurjevič Ljermontov, ruski pesnik i pripovedač, bio je, uz Puškina, najveći predstavnik ruskog romantizma. Rođen je 1814. godine u Moskvi, a rana smrt majke i detinjstvo provedeno bez oca ostavili su snažan pečat na njegovoj ličnosti i umetnosti.
Nezadovoljan svojom sudbinom i društvenim prilikama, rano je počeo da piše poeziju. Razvijao se pod uticajem Bajrona. Slobodouman i buntovan, pevao je o snažnim ličnostima, Kavkazu, slobodi i usamljenosti. Rano je došao u sukob sa sredinom, a zbog političke pesme “Pesnikova smrt”, napisane povodom Puškinove smrti, poslat je na Kavkaz, prenosi RTV.
Poginuo je u dvoboju blizu Pjatigorska 1841.
U samoj Ljermontovljevoj pojavi bilo je nečeg zloslutnog i tragičnog, nekakve sumračne i zlokobne sile. Zamišljena prezrivost i strast izbijale su sa njegovog crnpurastog lica, iz nepomičnih crnih očiju. Njihov težak pogled bio je u čudnom nesaglasju sa nežnim, gotovo dečjim usnama. – I. S. Turgenjev –
Ljermontov je za 27 godina života napisao nekoliko stotina pesama, poema, pripovetki i drama (Demon, Mciri, Pesma o trgovcu Kalašnikovu, Oblaci, Misao, Prorok Borodino, Maskarada i dr.). Njegovo najpoznatije delo, roman Junak našeg doba, jedno je od najpopularnijih i najprevođenijih dela ruskog romantizma.
Autorke izložbe su Ivana Grgurić i Silvija Čamber, a katalog u PDF formatu možete preuzeti na stranici >> Biblioteke Matice srpske.