
Univerzitetska biblioteka “Svetozar Marković” je predstavila digitalizovanu arhivsku građu o jednom od najplodnijih srpskih pesnika – Jovanu Jovanoviću Zmaju. Povod za izložbu posvećenu čika Jovi Zmaju bio je 28. februar, kada se obeležava Nacionalni dan knjige.
Jovan Jovanović Zmaj je pesnik uz koga su se mnoge generacije prvi put susretale sa poezijom. Zmajeva poezija tematski najraznovrsnija među srpskim pesnicima, prati razvojni put romantizma, a Zmaj svojim stihovima oslikava neke od ključnih momenata ove epohe u srpskom pesništvu.

Digitalizacija i predstavljanje Zmajevih dela u vidu virtuelne izložbe prigodan je način da se stvaralaštvo ovog velikana srpske književnosti učini dostupnim ne samo korisnicima Biblioteke, nego i široj javnosti, navedeno je na sajtu Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”.
“U arhivskoj zbirci Odeljenja retkosti Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“, među drugim vrednim dokumentima, čuvaju se i crtežima ilustrovani rukopisi slavnog pesnika Jovana Jovanovića Zmaja (1833–1904). Rukopise je 1932. godine, zajedno sa svojom bibliotekom i ostalom arhivskom građom, koju je decenijama sistematski i posvećeno prikupljao, poklonio Joca Vujić (1863–1934), poznati bibliofil iz Sente. U arhivskoj zbirci nalazi se i nekoliko Zmajevih pisama, većinom iz poslednje decenije XIX veka, koja su u nju dospela kao poklon veleposednika Gedeona Dunđerskog (1875–1939). Naime, Dunđerski je 1929. godine otkupio biblioteku poznatog bibliofila Petra Stojadinovića, kojoj je pripadalo i 160 pisama značajnih srpskih književnika i istorijskih ličnosti, i darovao je Univerzitetskoj biblioteci”.

O mestu i značaju Zmajeve lirike, kao i njenoj recepciji kroz vreme, povodom izložbe pisao je V. Milnović u tekstu “Zašto je Zmaj aktuelan danas”, ističući kao konstantu svih tumačenja “da je kvalitet te poetike platio cenu sopstvenom kvantitetu” i zaključujući tekst Andrićevim citatom da smo iz Zmajevih stihova „ne shvatajući još pravo ni potpuno, saznavali i to da u svetu, kao ni u zemlji u kojoj živimo, nije sve dobro ni u redu, i da ima ljudi koji o tom razmišljaju i pevaju, i rade i bore se da bude drukčije i bolje. I da su to pravi ljudi“.
“U arhivskoj zbirci Odeljenja retkosti čuvaju se rukopisi Zmajevih pesama (Na putu života, Komendija za groš i Zgodno mesto) i kratkih proznih sastava (Brkajlije, Lija u kokošinjaku, Oblak i Dauv, tigrokonj). Za razliku od sličnih Zmajevih rukopisa koji se čuvaju u drugim bibliotekama, na ovima nije naznačeno da su predviđeni za objavljivanje u Nevenu. Ilustracije kojima su obogaćeni pružaju uvid i u vizuelnu dimenziju Zmajevog stvaralačkog procesa, u kome je, zahvaljujući dvostrukom talentu, između reči i slika očigledno postojala čvršća veza od uobičajene”.
Digitalizovanu arhivsku građu prati i veb bibliografija o Zmaju sa aktivnim linkovima, kao i spisak radova o Zmaju i popis dela indeksiranih u sistemu Cobiss.rs.

Digitalizovane pesme, pisma i ilustrovane rukopise iz arhivske građe, možete pogledati na internet stranici >> Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”.