Izdavačka kuća Akademska knjiga osnovana je 2006. godine i od tada objavljuje dela domaćih i stranih autora iz oblasti društvenih i prirodnih nauka, kao i lepe književnosti, sa ciljem da podstakne na kritičko razmišljanje i širenje književne i umetničke slobode. Pored dela domaćih autora, ova izdavačka kuća je do sada objavila prevode knjiga sa 30 stranih jezika. Glavna urednica i direktorka Akademske knjige je Bora Babić, koja je za portal Sinhro.rs odgovorila na nekoliko pitanja o izdavaštvu, protekloj godini, utiscima sa ovogodišnjeg Sajma knjiga i izdanjima svoje izdavačke kuće.

Akademska knjiga se izdvaja pažljivim odabirom knjiga koje objavljuje. Šta je zajedničko piscima čije knjige objavljujete, a ko su čitaoci kojima se obraćate i kojima su knjige namenjene?
Teško je naći zajedničku nit svim autorima koje objavljujemo jer naš izdavački katalog pokriva čitav spektar knjiga iz društvenih i humanističkih nauka ali i lepe književnosti. Najveći broj njih se ubraja u vrhunska svetska imena, svako u svojoj naučnoj oblasti, počevši od Ptolemeja i njegove knjige „Matematički sistem“ pa sve do Nika Bostroma i njegove knjige „Superinteligencija“. Slična je situacija i sa autorima književnih dela. Naša izdanja su namenjena intelektualnoj publici koja želi da proširi svoja znanja i da ih podstakne na kritičko razmišljanje. Pokušavamo da budemo aktuelni i pratimo savremenu teoretsku misao u svetu. Često se dešava da neku važnu knjigu koja izađe u Americi, iste godine i mi objavimo na srpskom jeziku.
Ovogodišnji Međunarodni sajam knjiga u Beogradu je, prema statistici, posetilo preko 163.000 ljubitelja pisane reči. Koliko su vam prethodne dve godine nedostajale manifestacije poput ove?
Tačno je, svi smo se zaželeli knjiga ali, pre svega, direktnih kontakata i zato je ovogodišnji Sajam knjiga bio veoma posećen. Ne smemo zaboraviti da smo godine pandemije proveli u strahu prilikom susreta sa ljudima, pa se najveći deo komunikacije ali i čitanja odvijao preko ekrana. Danas smo svi na planeti pomalo zamoreni virtuelnim svetom i zato nas knjiga u štampanom izdanju vraća u bezbrižnije i zdravije godine koje smo imali pre pandemije.
Pored marketinške i prodajne funkcije, koja je često u prvom planu, Sajam knjiga bi trebalo da omogući i dijalog i razmenu iskustva kroz različite programe kojih je ove godine bilo preko 500, a čiji su organizatori bili izdavači i Beogradski sajam. Koji program biste vi izdvojili sa ovogodišnjeg Beogradskog sajma knjiga, a da je pokrenuo neka važna pitanja u oblasti izdavaštva i književnosti?
Na Sajmu knjiga je uspešno održana konferencija Izdavaštvo i javni interes koju je organizovalo Udruženje profesionalnih izdavača Srbije (UPIS). Konferencija je bila namenjena izdavačima, bibliotekarima, menadžerima i stručnjacima iz oblasti kulture, novinarima i stručnjacima iz oblasti medija, članovima organizacija nevladinog sektora. Rad je bio organizovan u tri dela: Piraterija protiv društva ili društvo protiv piraterije, Mudrost kulturne politike u digitalnoj transformaciji i Međunarodno integrisanje izdavačke produkcije Srbije. Osim konferencije, želim da istaknem dve promocije koje su održane na štandu Akademske knjige na kojima su učestvovali eminentni pisci, profesori, novinari i kritičari. O knjizi „Zoran Đinđić: prosvet(l)itelj“ Mijata Lakićevića govorili su pisac Svetislav Basara, novinar Zoran Panović, profesor Slaviša Orlović i autor Mijat Lakićević, a o romanu Namika Kabila „Isijavanje“ govorili su pisac Miljenko Jergović, profesorka i književna kritičarka Vladislava Gordić Petković i autor.
Koji su najveći izazovi sa kojima se izdavaštvo danas susreće? Da li će i na koji način kriza ili ratovi uticati na budućnost tržišta knjige, kao što je bio slučaj sa pandemijom koronavirusa?
Najveći izazov izdavaštva je kako povećati broj čitalaca, pre svega, to se odnosi na društvene i humanističke nauke jer se interesovanje čitalaca za te oblasti, nažalost, smanjuje. Nisam sigurna da ratovi mogu uticati na čitanost knjiga. Činjenica je da se u kriznim vremenima više čita. Ali, direktnu posledicu rusko-ukrajinskog rata osetila je i industrija knjiga, došlo je do porasta cena repromaterijala za proizvodnju knjiga, papir je naglo poskupeo na svetskoj berzi, pojedine vrste i preko 100%, ali, poskupeli su i ostali materijali koji se koriste u štamparstvu.
Među izdanjima Akademske knjige nalazimo i knjige sa književno-istorijskim temama, kao i filozofske i humanističke studije. Čomski i Žižek su samo neka od imena čija dela objavljujete. Koliki je značaj humanistike u savremenom društvu, s obzirom da postoji tendencija da se ovaj vid posmatranja sveta poslednjih godina na razne načine marginalizuje?
Knjige iz oblasti humanističkih nauka nas podstiču da kritički posmatramo svet u kome živimo.
Kroz istoriju čovečanstva one su uticale na izgradnju ličnog stava svakog pojedinca a u krajnjem ishodu uticale su na promenu društvenih odnosa. S obzirom na to da živimo u vremenu u kome su kapital i profit u glavnom fokusu, ali i krajnji cilj društva, u trendu je obrazovanje u službi sticanja profita. Zato u celom svetu humanističke nauke gube na značaju.

Koji su naslovi vaše izdavačke kuće obeležili ovu izdavačku godinu? Šta se od izdanja izdvojilo kao najtraženije, a na šta biste vi skrenuli pažnju čitaocima i preporučili iz ovogodišnje produkcije?
Izdavačka kuća Akademska knjiga je od poslednjeg održanog Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu 2019. godine do ovogodišnjeg objavila preko 150 naslova. Iz istoriografije izdvajamo kapitalno izdanje „Preobražaj sveta. Globalna istorija 19. veka“ Jirgena Osterhamela (1.168 str.), (Specijalna nagrada Novosadskog sajma knjige, Novi Sad, 2022). U pitanju je možda jedna od najvažnijih knjiga koja je prevedena ove godine u Srbiji. Kao važna izdanja izdvojila bih i knjigu Noama Čomskog i Marva Voterstona „Posledice kapitalizma: Proizvođenje nezadovoljstva i otpora“, zatim studiju „O poreklu albanskog nacionalizma. Rađanje većinski muslimanske nacije u Evropi“ Natali Klejer, knjigu „Globalisti: Kraj doba carstva i rađanje neoliberalizma“ Kvina Slobodijana, kao i veliku biografiju „Zoran Đinđić: Prosvet(l)itelj“ Mijata Lakićevića.
Od ovogodišnjih naslova izdvajamo i roman Sandra Veronezija „Kolibri“ koji je nagrađen najvišom italijanskom književnom nagradom „Strega“; zatim roman višenagrađivanog autora Žan-Pol Diboe „Nije svima isto na ovom svetu“; roman hrvatskog pozorišnog reditelja Damira Zlatara Freya „Mama Medeya“ koji je jedan od prvih romana na našim prostorima koji hrabro progovara o LGBT iskustvu; roman „Isijavanje“ Namika Kabila koji predstavlja ličnu priču emigranta; roman novosadskog pisca Ota Horvata „Sabo je stao“, hroniku „Rat siromašnih“ (najuži izbor za Bukerovu nagradu) Erika Vijara i mnoge druge. Izdavački program Akademske knjige obogaćen je i dokumentarnom prozom austrijskog pisca Karl-Markusa Gausa „U muzeju odbačene budućnosti. Četiri putovanja“.
- U DUBINI DUŠE: hronika generacijskog sunovrata
- Savest dekadentnih u romanu DVORAC GRIPSHOLM
- Ratnici duge: priča o počecima najvećeg ekološkog pokreta
Šta spremate čitaocima do kraja godine? Koji nas novi naslovi očekuju u Akademskoj knjizi početkom 2023. godine?
Upravo smo objavili zbriku priča Borivoja Adaševića „Adieu, Belgrade“ i roman „Žensko“ Kamij Lorans koji govori o tri žene i pripoveda život junakinje romana od rođenja do odrastanja njene kćerke. Do kraja godine će biti objavljene priče Vase Pavkovića, zatim knjiga Ane Đorđević iz socijalne psihologije „Miris ajvara i miris lavande. Ograničenja i slobode (od) etničke identifikacije za mlade u Srbiji“, knjiga „Filozofija tehnike. Uvod u teoriju tehničkog odnošenja prema svijetu“ Željka Radinkovića i „Egzistencijalnost i medijalnost tehnike“ autora Maksa Benzea i Kristofa Hubiha.
Razgovarala: Branislava Ilić