Ana Galić je diplomirana profesorica filozofije i sociologije. Bavi se filozofijom, prevodilaštvom i izdavaštvom. Živi i radi u Banjoj Luci, gde je osnovala Udruženje za promovisanje kulture i mišljenja ΣΟΦIΑ. Piše eseje i kratke priče. Objavila je zbirku priči Uvijek glavu gore i filozofski vodič A šta to znači misliti?
Sa Anom smo razgovarali o značaju filozofije, njenoj ulozi u savremenom svetu i uticaju koji ima, kao i o prednostima razvijanja kritičkog mišljenja i mestu filozofije u obrazovnom procesu.
Zbog čega je filozofija važna, pogotovo u kriznim periodima kroz kakav trenutno prolazimo, suočavajući se sa pandemijom?
Filozofija je iznimno bitna, jer u njenoj osnovi leži logičko mišljenje. Upravo pomoću najvišeg stepena racionalnosti čovjek može biti u stanju napraviti odmak, i to baš u kriznoj situaciji, izuzeti se od stanja panike, emotivnih ispada i nestručnih tumačenja jedne veoma ozbiljne situacije, ne samo po pojedinca, nego po i društvo, a zatim se odlučiti na daljnje djelovanje.
Kako naći primenu filozofije u svakodnevnom životu? U čemu nam ona pomaže?
U svakodnevnom životu, danas, filozofija nam najviše pomaže kroz primjenu kritičkog mišljenja. Mnoštvo izbora, informacija, materijalno usmjerenih dometa, a uz zaborav na samo humanističko srce jednog ljudskog bića nesumnjivo može dovesti do gubljenja kompasa ponajviše mladog ljudskog bića, te i odrasle osobe koja se nakon loše odluke ne može povratiti sebi i smoći snage da djeluje na osnovu svog ličnog nahođenja. Kritička distanca tu je od ključnog značaja jer zahtijeva snagu da se djeluje po svom ličnom uvjerenju.
Na koji način filozofija utiče na razvoj spisateljskih sposobnosti?
Da bi se postao filozof ili bar pokušao da se uvrstiš u iste, potrebno je mnogo iščitane literature, mnogo promišljanja, te zauzimanja i svojih stavova po određenim vama zanimljivim pitanjima, a zatim, jer bez toga nije moguće osloviti nekoga filozofom (osim Sokrata) – pisati. Pisanje je apsolutno nužno.
Šta čini filozofiju posebnom? Šta je to po čemu se razlikuje od druge široko popularne literature?
Kao prvo, filozofija nije popularna literatura, to je nauka. Tačnije, ona je majka svih nauka i iz nje sve ostale nauke ishode. Upravo filozofija može da osmisli i uvrdi sam smisao postojanja i zadavanja zadataka ostalim naukama i možda i najvažniji faktor filozofije u odnosu na druga polja bi bio – etika. O tome da li nešto treba da se radi ili ne, može vam reći filozofija, ili bar naznačiti koliko jedno istraživanje može biti pogubno po čovjeka ili po ljudski rod.
Navedite knjige kao preporuku čitaocima koji žele da unaprede svoje misaone i komunikacijske veštine, ili nauče kako da pristupe rešavanju problema?
Preporuka za čitaoce željne promišljanja i komunikativnih strijemljenja bi bila:
- Aristotel: Nikomahova etika
- Platon: Odbrana Sokratova
- Imanuel Kant: Kritika praktičkog uma
- Karl Jaspers: Duhovna situacija vremena
- Žan Bodrijar: Simulacija i simulakrum
Dovoljno.
Koliki je značaj razvijanja kritičkog mišljenja i zašto nam je ono potrebno?
Kao što smo spomenuli, kritičko mišljenje nam danas služi možemo to slobodno reći kao kompas – misaoni kompas u sve brže rastućem moru tehnologija, tehnike, informatike, a ne tako brzog našeg prilagođavanja tolikoj količini napretka, a da ne spominjemo uobičajene probleme na koje se prvo treba navići, kao što su – siromaštvo, nezaposlenost, položaj žene u društvu i tome sl.
Definišite ulogu filozofije u savremenom društvu i njeno mesto u obrazovnom procesu?
Filozofija u savremenom društvu osmišljava sva ostala područja znanja, a u obrazovnom procesu, bila to osnovna škola ili srednja, odnosno visoko obrazovanje, u zavisnosti od oprijedjeljenja, potrebno je upoznati se sa logikom i metafizikom ponajprije, onda sa epistemologijom i istorijom filozofije, a zatim sa etikom i estetikom, kao i sa filozofijom nauke i političkom, odnosno društvenom filozofijom.
Ana Galić: Zašto filozofija (promo video)
Pripremila: Branislava Ilić
