Tokom 2024. godine Akademska knjiga objavila je 72 nova naslova među kojima su se našla dela domaćih i stranih pisaca, studije i prevodi.

Kako kažu u Akademskoj knjizi, ponosni su na izdavanje kapitalnih studija: Srednjovekovni svet. Kultura neme većine Arona Gureviča, Kultura u nacističkoj Nemačkoj Majkla H. Kejtera, Uvod u Jugoslaviju Dejana Jovića, novog romana Manijak svetske književne senzacije Benhamina Labatuta, ali i na objavljivanje dvotomnih Razgovora i intervjua Aleksandra Tišme. Veliku pažnju i čitanost privukle su memoarske knjige Među izdajnicima, špijunima i junacima i U potrazi za Hitlerovim vojnim planovima Vladimira Vauhnika.
U vrsnim prevodima našle su se knjige najznačajnijih savremenih svetskih i evropskih književnih stvaralaca, ali i niz dela književnih klasika. Tako su se pred čitaocima našla dela Margerit Jursenar, Rabindranata Tagora, Saše Sokolova, Sandra Veronezija, Nikole Matjea, Emanuela Rubena, Emanuela Karera, Andree Jeftanović, Santjaga Ronkaljola, Đerđa Petrija, Šandora Maraija, Rikarda Pilje, Oršoje Benčik i Ene Lusije Portele.
Važno mesto u katalogu zauzimaju domaći pisci i dela Tibora Varadija, Aleksandra Gatalice, Gorana Mimice i Vuka Vučkovića, putopisne knjige Vesne Aleksić, Vasilija Domazeta i Blaža Popovića, intervjue Radmile Gikić Petrović i Nenada Miloševića, istorijsku publicistiku Vladimira Petrovića.
Tokom ove godine Akademska knjiga publikovala je niz studija istaknutih svetskih naučnih stvaralaca, među kojima su knjige Morisa Blanšoa, Mišela Elčaninofa, Majkla H. Kejtera, Uga Bardija, Nikite Tolstoja i slavistkinje Angele Richter. Među naučnim monografijama domaćih autora izdvajaju se knjige Milana Uroševića, Alpara Lošonca, Predraga Krstića, Vlatka Sekulovića, Radojke Vukčević, Bojana Jovanovića, Tamare Vučenović, Miloša Stojanovića, Jelene Pilipović, Željka Kaluđerovića, Svetislava Jovanova, Aleksandra Kušića, Petra Jevremovića, Marije Mandić, Ljubinka Radenkovića, Miloša Vukelića, Bojana Kovačevića, Mijata Lakićevića, Petra Žarkovića, Koste Nikolića, Miloša Vojinovića, Igora Cvejića, Tina Lemca i Koste Cukića.
Na engleski jezik ova izdavačka kuća prevela je knjigu Tamare Malešev Krugovi Berlina 1934, kao i roman Izbledele duše Mladena Jakovljevića, dok je na mađarski jezik preveden roman Noćna projekcija Ota Horvata.
Na Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga Akademska knjiga dobila je Nagradu za najboljeg izdavača 67. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga koju dodeljuju akreditovani novinari.
Cela izdavačka godina bila je obeležena jubilejom – stogodišnjicom rođenja Aleksandra Tišme. Akademska knjiga je izdala tri dela Aleksandra Tišme, ali i organizovala omaže Aleksandru Tišmi u Beogradu i Novom Sadu, i učestvovala na Međunarodnom naučnom skupu o Aleksandru Tišmi u Veneciji.
Ovu godinu će pamtiti i po tužnim trenucima jer su nas napustili veliki autori – pisci Radoslav Vava Petković i Ismail Kadare (klasik evropske književnosti čija će dela Akademska knjiga uskoro početi da objavljuje), lingvista Ranko Bugarski i prevodilac Arpad Vicko. Njihov odlazak je ostavio veliku prazninu.

Za ovu godinu Akademska knjiga priprema mnoštvo novih naslova: Partizani slovenačkog istoričara i akademika Joža Pirjeveca, monumentalna knjiga o partizanskom pokretu otpora protiv nacista i fašista te njihovim domaćim pomagačima na području raskomadane jugoslovenske države u Drugom svetskom ratu; velika knjiga o moru italijanskog istoričara i pisca Alesandra Vanolija Istorija mora, koja govori o geologiji, ribama i drugim morskim bićima, ljudima sa obala, otkrićima, brodovima, ratovima, mitovima, snovima, legendama, nestalim morima i velikim katastrofama, civilizacijama, ekološkim krizama, topljenju leda i o vezi čoveka sa morem kroz istoriju; knjiga Karla Ginzburga, jednog od najvećih živih evropskih istoričara o Makijaveliju i Paskalu Uprkos tome; studija svetskog ekonomiste Branka Milanovića Vizije nejednakosti koja rekonstruiše razvoj misli o ekonomskoj nejednakosti u protekla dva veka na osnovu radova uticajnih ekonomista koji su se posredno ili neposredno bavili problemom distribucije dohotka i dohodovne nejednakosti (Fransoa Kenej, Adam Smit, Dejvid Rikardo, Karl Marks, Vilfredo Pareto, Sajmon Kuznjec i grupa ekonomista iz druge polovine dvadesetog veka); književna dela Ismaila Kadarea General mrtve vojskeiPrelomljeni april; roman Kamela Dauda Hurije, koji je uzdrmao arapski svet, aza koji je Daud dobio Gonkurovu nagradu 2024; hronika Žal zemlje. Priča o Bufalo Bilu Kodiju Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade; naučne monografije domaćih autora: Futurofantastikaslaviste Dejana Ajdačića i anglistkinje Zorice Đergović-Joksimović, u kojoj autori predlažu različite mogućnosti pristupa književnim tekstovima o budućnosti, uključujući i one u kojima se uviđa odnos između minule ili tekuće stvarnosti i zamišljene slike budućnosti; Njegoš i italijanska kulturaVesne Kilibarde; Između vere i nacije: pokret Mladi muslimani 1939–1990 Ivana E. Kostića; naučne studije AntipolitikaDušana Spasojevića, Ravnoteža moći od Kautilje do Trampa Stevana Nedeljkovića i Savremena spoljna politika Srbije – kontinuitet i/ili preobražaji Dragana Đukanovića, Milana Krstića i Marka Dašića; izdanja nedovoljno poznatih memoarskih zapisa Vladka Mačeka i Slobodana Jovanovića, koja će nam iz potpuno novog ugla predstaviti istoriju najturbulentnijih godina na ovim prostorima; kolonističke priče Milana Micića Zašto je petao prestao da kukuriče; roman Rt Saše Ilića, dobitnika NIN-ove nagrade, o eksploataciji tla i otporu jedne porodice tokom više generacija na planini Rtanj.