5 novih knjiga IK DERETA za čitanje tokom praznika

Izdavačka kuća Dereta tokom 2021. godine objavila je nekoliko romana koji su našli posebno mesto u okvirima svetske književnosti. Pogledajte kojih 5 novih knjiga u izdanju Derete preporučujemo za čitanje tokom prazničnih dana.

5 novih knjiga

Šubangi Svarup: Geografske širine čežnje

Geografske širine čežnje prate naizgled nepovezive junake koji imaju samo jednu zajedničku stvar: svi su u potrazi za istinskom, dubokom bliskošću. Roman nas vodi širom cele Indije, od dolina do ostrva, od gradova do snežnih pustolina, razvijajući toplu lirsku priču epskih dimenzija. Upoznajemo se sa vidovnjakinjom koja razgovara sa drvećem i naučnikom koji ga proučava; geologom koji pokušava da okonča besmislene ratove oko glečera; ljubavnim parom koji je zašao u osmu deceniju života; majkom koja pokušava da oslobodi svog sina revolucionara; jetija koji žudi za ljudskim društvom; kornjačom koja se isprva pretvara u brod, a potom u ženu; duhom iščezlog okeana. I svi oni će biti deo jedinstvene vizije života, beskrajne poput univerzuma.

Šubangi Svarup je ovim romanom osvojila ne samo najprestižnije indijske književne nagrade (najprestižnija indijska Nagrada „Sušila Deviˮ) već je postigla i zavidni međunarodni uspeh, jer je do sada preveden na više od dvadeset jezika. Geografskim širinama čežnje autorka je uspela da stvori jedinstvenu viziju čovečanstva u kojoj ima i lepog i ružnog, i ljubavi i zla, ali i misterija i tajni koje stalno otkrivamo u intenzivnom i smislenom odnosu sa prirodom. Knjigu je sa engleskog preveo Boris Todorović.

Patrisija Engel: Beskrajna zemlja

Nakon što je impulsivno, iako možda i opravdano, naudila nekome, Taliju šalju u popravnu instituciju za adolescentkinje u šumovitim planinama Kolumbije. Međutim, ona mora što pre da pobegne odatle i vrati se kući, u Bogotu, gde je čekaju otac i avionska karta za Sjedinjene Države i neki bolji život. Ako propusti taj let, propustiće priliku da konačno ponovo vidi svoju majku i ostatak svoje porodice na severu. Kako se to dogodilo da jedna porodica živi u dve različite zemlje, u dva različita sveta, izlazi na videlo polako kao u okretanju kaleidoskopa. Vidimo Talijine roditelje Maura i Elenu kako se, kao tinejdžeri, zaljubljuju jedno u drugo kraj pijačne tezge, dok u pozadini tinjaju građanski rat i večita društvena previranja u Kolumbiji. Vidimo ih kako napuštaju Bogotu sa svojim prvim detetom, ćerkom Karinom, i odlaze u Sjedinjene Države u potrazi za sigurnošću i perspektivom. Pratimo sve odluke i neodlučnost koje su dovele do toga da Maura deportuju, a porodica se raspoluti – što je cena koju će svi oni otada plaćati.

Obogaćena urbanim životom Bogote, živopisno natopljena mitologijom Anda i protkana onom strašnom napetošću svakodnevice ljudi koji žive bez dokumenata u Americi, Beskrajna zemlja je priča o dve zemlje i jednoj porodici mešovitog statusa – čitavom jednom svetu u kome je svaki uspeh povezan s kajanjem, a svaki san kojem se stremi otežava neki san koji se odgađa.

Patrisija Engel, nagrađivana i međunarodno priznata spisateljica, i sama ćerka kolumbijskih imigranata i državljanka dve zemlje, daje glas ovoj petočlanoj porodici, svakome u njegovoj pojedinačnoj borbi s vlastitim životnim okolnostima. Knjigu je sa engleskog prevela Milica Cvetković.

Gert Nigorshaug: Mengeleov zoo-vrt

Mino je rođen u prašumama Južne Amerike. Zaljubljen je u mirise, zvukove, zelenilo i svu raznovrsnost živog sveta u njoj. Dečak zarađuje za život tako što sa svojim ocem lovi najređe vrste leptirova. Mir u njihovoj zajednici narušava velika naftna kompanija koja namerava da započne eksploataciju u prašumi. Jednog dana, po povratku iz lova, Mino zatiče svoju porodicu i prijatelje masakrirane od strane vojske koja je na platnom spisku tih istih kompanija. U strahu, beži dublje, u neispitane predele prašume. Isidoro, putujući mađioničar, nalazi ga i usvaja, te ga podučava mađioničarskim veštinama. Njih dvojica organizuju spektakularnu predstavu sa kojom obilaze sela na južnoameričkom kontinentu. Godinama kasnije, Mino kreće na fakultet, posebno zainteresovan za biologiju i eko-filozofiju. Tamo nalazi svoje istomišljenike i zajedno s njima osniva pokret „Mariposa” u želji da skrenu pažnju svetske javnosti na uništavanje prirodnih resursa. Počinju sistematski da ubijaju lidere kompanija koje su uništavale čovekovu okolinu i počinile zločine protiv stanovništva u nerazvijenim zemljama.

Pročitajte i >> ČAROBNI APRIL – priča o pronađenom raju

Gert Nigorshaug vešto kombinuje napetu i nadasve zanimljivu priču, izvrstan pripovedački stil i ekološki angažovani pristup, dočaravajući nam tako surovu realnost Latinske Amerike i teško breme kolonijalizma koje još uvek vuče za sobom, a sve to na osnovu sopstvenog iskustva u tamošnjim prašumama. Prevod sa norveškog: Jelena Loma.

Ričard Pauers: Šuma nad šumama

Saga o drveću počinje kada Jergen Hoel, siromašni doseljenik, posadi šest kestenova zaklevši se: Jednog dana, moja deca će tresti stablo i jesti za džabe. Počevši od gladi, kao osnovnog impulsa, Pauers nam kroz galeriju likova koji se nalaze u korenu ove priče (jer on i piše ovaj roman od korena, preko stabla, pa do krošnje i natrag do semena) pruža najrazličitije motive s kojima junaci staju u odbranu prirode, a protiv velikih kompanija koje sistematski uništavaju čitave eko-sisteme: Nilaj Mehta, mladi programer iz Silikonske doline, shvata da su genetske sekvence u drveću identične njegovim programima, a botaničarka Patriša Vesterford otkriva da drveće formira zajednice i komunicira međusobno – što će je koštati akademske karijere.

Dugo, sve dok se nije pojavila Šuma nad šumama, nismo imali delo koje u potpunosti predstavlja svojevrsnu odu prirodi i njenim čudima. Uzbudljiva i zaokružena priča o drveću, aktivizmu i bizarnim obrtima sudbine vešto je ispripovedana na gotovo šeststo stranica.

Roman je doživeo veliki uspeh kod publike, ali je i osvojio mnoga prestižna priznanja: Pulicerovu nagradu za književnost 2019, zatim Medalju Vilijem Din Hauels – jednu od najznačajnijih američkih književnih nagrada koja se dodeljuje tek na svakih pet godina, kao i francusku Nagradu za američku književnost. Na Njujork tajmsovoj listi bestselera roman se nalazio više od godinu dana, dok su ga časopisi Vašington post, Tajm, Opra magazin, Njuzvik, Čikago tribjun i Kirkus rivjuz proglasili knjigom godine. Knjigu je sa engleskog prevela Milica Kecojević.

Madlen Tijen: Nemoj reći da nemamo ništa

U ovom romanu Madlen Tijen vešto prepliće priče, muziku i matematiku kako bi isprela porodičnu istoriju dve generacije – prve, koja je 60-ih godina prošlog veka bila žrtva Velike proleterske kulturne revolucije Mao Cedunga i masovnih čistki širom zemlje, i druge, koja se nastanila u Kanadi, daleko od nemira. U Vankuveru će Mari i njena majka ugostiti Aj-Ming, studentkinju koja je zbog prodemokratskih demonstracija na Tjenanmenu 1989. Morala da pobegne iz Kine. Kroz odnos ove dve mlade devojke, čiji se putevi ukrštaju a porodične istorije prepliću, čitalac zajedno sa junakinjama sklapa deliće mozaika i rasvetljava misteriozne sudbine Đang Kaja, Marinog oca i talentovanog pijaniste, i Vrapca, Aj-Minginog oca i stidljivog ali briljantnog kompozitora.

Kombinujući poetično i politično, humoristično i sofisticirano, individualno, kolektivno i univerzalno, autorka je napisala izvanredan roman, kompleksan i melodičan poput Bahovih sonata, koji predstavlja svojevrsno promišljanje terora totalitarističkog režima, nesalomivosti ljudskog duha i snage prošlosti. Nemoj reći da nemamo ništa najbolja je knjiga godine po izboru Njujork tajmsa 2016, a istovremeno je osvojila i najprestižnije kanadske književne nagrade (Governor General’s Literary Award 2016) i našla se u užem izboru za Bukerovu nagradu 2016. Roman je sa engleskog prevela Vesna Stojković.

Podelite sa prijateljima:
Share